mikrobi

Mikrobi u crevima i naše zdravlje

Biolog, Dmitrij Aleksejev, govorio je o upali creva, sluzokoži i imunoterapiji

U poslednjih dvadeset godina, istraživači su obratili pažnju na vezu između mikrobiota creva (crevna flora) i nastankom mnogih infekcija. Biolog, Dmitrij Aleksejev je govorio o zaključcima koji su navedeni u ovim radovima i mehanizmima koji štite organizam od sopstvenih bakterija.

Prva istraživanja oboljenja

Dijabetes i gojaznost su bila prva istraživanja koje su ljudi počeli aktivno da istražuju. U istraživačkom radu su učestvovali ljudi sa bolestima i zdravi ljudi. Grupe su se sastojale od po sto ljudi, zato što je i proces izučavanja bakterijskog genoma bio skup. Ljude su birali iz istog mesta prebivališta i sa sličnim režimom ishrane. Naučnici su posmatrali koliko se razlikuje sastav mikroba u crevima ljudi iz raznih grupa.

Prva istraživanja su pokazala da se ljudi sa dijabetesom razlikuju od onih bez njega, kao što se gojazni ljudi razlikuju od onih koji to nisu. Koristeći ova istraživanja, naučnici su po mikrobioti mogli da predvide određena oboljenja kod čoveka. Dobijeni podaci još nisu bili klasifikatori ili konkretna dijagnostička tehnologija, već korelacija sastava mikroba i nastalih oboljenja koja se mogla veoma precizno pratiti.

Proces suživota bakterija i creva je važan za podršku zdravlja, budući da čak ni dobre bakterije ne znaju da nas ne treba da jedu, i posle naše smrti one pojedu telo i to je sve prirodni proces. Kada smo živi, bakterije nas ne jedu zbog sluzokože. Ovaj sloj brzo raste, zato što se sluzokoža našeg organizma sastoji od ćelija koje se najbrže umnožavaju najbrže. One se obnavljaju bar jednom u periodu od pet dana.

Ovo istraživanje je bilo propraćeno hiljadama naučnih radova, u kojima se izučavala veza između mikroba i oboljenja. Novi podaci su pokazali da je nemoguće odrediti konkretnu bakteriju koja je u vezi sa nastankom ili odsustvom neke bolesti.

Indeks raznolikosti je danas dokazani faktor povezan sa mikrobiotom creva i on se i koristi u dijagnostici bolesti. Indeks raznolikosti (engl. diversity index) — mera koja pokazuje koliko je pojedina vrsta česta ili retka u pojedinom uzorku. Ovu meru možemo jednostavno objasniti na primeru šume. Kada je šuma raznolikija, ima mnoštvo različitih biljaka i životinja, to je njena mogućnost obnavljanja veća. Kada raznolikost opada, kao na poljoprivrednom zemljištu sa jednom kulturom, biološki sistem je nestabilan, zato što je manje ciklusa povratne sprege.

Slično je i u našim crevima. Postoji zlatna količina raznih mikroba koji treba da budu u crevima radi održavanja optimalnog zdravstvenog nivoa. Ukoliko je mala količina tih mikroba, creva prestaju da rade u našu korist i počinju da oduzimaju resurse našeg organizma. U ovom slučaju creva mogu biti u stanju da bilo koja infekcija izazove upalu.

Sluzokoža

Za život sluzokože potrebno je da se hranimo na određen način. Balans u crevima se milion godina održavao na biljkama koje su bile osnova naše ishrane. Za to vreme, ćelije creva su navikle na ovakvu hranu i lako su se prilagodile da usvajaju tečnost koja se nalazi u debelom crevu. Važno je da shvatimo da se 60-70% sluzokože našeg organizma nalazi u crevima. Creva imaju posebne pregibe kako bi površina apsorpcije bila maksimalna. Creva sve vreme usvaja hranljive materije i razvija sloj polisaharida — sluzokožu (mukozu). Ukoliko prestanemo da hranimo naše bakterije, creva će prestati da se hrane i sloj sluzokože će početi da se smanjuje. U trenutku kada sloj postane dovoljno tanak, agresivna sredina koja predstavlja unutrašnjost creva sa bakterijama i fermentima, počinje da dodiruje zidove creva i da pravi mikro oštećenja. Na ovakve mikrotraume organizam odgovara upalom. Ukoliko se ovaj proces ne spreči, kao posledica se može pojaviti, na primer, Kronova bolest kada se pojavljuje toliko upala, da u crevima nastaje rupa i sadržaj se izliva napolje, a čovek umire od sepse.

Creva, imunitet i rak

Svako pod nas ima slabe tačke, i u zavisnosti od tog, koliko mi pomažemo našim mikrobima da se hrane i da hrane naš organizam, ovih tačaka može biti manje ili više. Ako ih je mnogo, imuni sistem će biti, pre svega, zauzet ovim pitanjem, zato što se creva nalaze na prvom mestu prioriteta za imuni sistem. Čak i ako se u organizmu pojave ćelije raka, a istovremeno postoji i upala creva, imuni sistem će se prvo pozabaviti crevima. Imunoterapija onkoloških oboljenja — novi vid terapije koji dokazuje koji su prioriteti imunog sistema. Ovakva terapija koristi specijalne molekule koji skidaju blokadu sa ćelija raka, kako bi imuni sistem mogao da ih uništi. Svi ovi procesi pokazuju da ukoliko je raznorodnost bakterija u crevima na niskom nivou, organizam neće odgovarati na tu terapiju. Ukoliko bakterije izazivaju upale u organizmu, imuni sistem ne može da se bori sa onkološkim oboljenjima. А ako ljudski organizam ima izbalansirane bakterije, imuni sistem uz pomoć specijalnih preparata može da se bori sa ćelijama raka.

Bolesti, upale i antibiotici

Veza između različitih bolesti i upale je druga velika tema istraživanja. Razmotrićemo vezu, na primer, između kardio-vaskularna oboljenja i upale. U našoj krvi se nalazi veliki broj masnih molekula i zato se i smatra da je balans holesterola dobar predskazivač da može da nastane kardio-vaskularno oboljenje. U stvari, plak holesterola se u krvnim sudovima i stvar samo ako u telu postoji zapaljenje. U prisustvu upale, holesterol se oksidira i prilepi na sudove. Krajem prošlog veka grupa lekara napravila je grafikon koji pokazuje ogroman pad zaraznih bolesti tokom sto godina i porast bolesti izazvanih upalom. Ne znajući za mikrobiom creva, lekari su počeli da proučavaju vezu između ova dva procesa. Pretpostavili su da lekovi za lečenje nekih bolesti provociraju druge. Kada je medicina počela da razume mikrobiom i njegovu raznolikost, postalo je jasno da su odgovor na pitanje antibiotici. Ako proučite statističke podatke o upotrebi antibiotika i efektima upotrebe antibiotika, odmah je jasno da su oni faktor rizika za razvoj određenih bolesti. Sva istorija zapaljenskih bolesti creva je često uzrokovana nečim iz našeg detinjstva kada je bila promenjena mikrobiota creva. Medicinski radnici prošlog veka koristili su antibiotike sa i bez razloga, uništavajući tako raznolikost naših mikroba. Ovaj proces je doveo do pojave upala, koja su izazivala bolesti karakteristične za određenu osobu.

Budući da su zdrava creva temelj našeg zdravlja, o njima moramo voditi računa. U tome nam pomažu prirodni dodaci ishrani, proizvodi DiReset i Senior.

Normalna mikroflora čoveka nije nužna za život, ali ima mnogostruku i važnu ulogu u očuvanju zdravlja čoveka. Crevna mikroflora neprekidno stimuliše imunološki sustav čoveka u stvaranju lokalnih (sekretornih) i sistemskih protivtela, što ne iznenađuje jer je crevo najveći imunološki organ. Naime, gusti tepih crevne mikrobiote, koji prekriva crevnu sluzokožu, šalje imunološkim stanicama najveću količinu antigena spoljne okoline.
Mikroorganizmi normalne crevne flore kod zdravih ljudi ne uzrokuju bolest. Ali, kod pojave neočekivanih događaja, kao na primer traume ili oštećenja imunološkog sastava, kada ti mikroorganizmi uđu u primarno sterilne prostore (trbušna šupljina ili krv), mogu uzrokovati veoma teške infekcije. Takve mikroorganizme nazivamo oportunistički patogeni.

Digestivni trakt čoveka dom je velikog broja, kako „dobrih“, tako i potencijalno „loših“ bakterija. Zbog snažne metaboličke aktivnosti, gotovo jednake pojedinim organima, crevna flora čoveka postaje predmet interesa sve većeg broja stručnjaka i naučnika koji je počinju smatrati „organom unutar organa“.

Ostavite komentar

Sadržaj kopre0
Korpa je prazna!
Nastavi kupovinu
0
Scroll to Top