D dimer

D-dimer: šta pokazuje, normalne vrednosti i veza sa trombozom i COVID-19

D-dimer je rastvorljivi proizvod razgradnje umreženog fibrina.

Stvaranje D-dimera zahteva sekvencijalnu aktivnost tri enzima: trombina, aktiviranog faktora XIII (faktor XIIIa) i plazmina. Tokom formiranja tromba, trombin pretvara fibrinogen u fibrinske monomere, koji polimerizuju i formiraju fibrinsku mrežu. Kada plazmin (enzim u fibrinolitičkom sistemu) razgradi umreženu fibrinsku mrežu, formiraju se proizvodi razgradnje, čiji je konačni proizvod D-dimer.

🩸Šta je D-dimer i kako nastaje

Stvaranje D-dimera nastaje samo kao rezultat formiranja umreženog fibrina i njegove naknadne razgradnje, što određuje značaj nivoa D-dimera u krvi kao markera aktivacije sistema koagulacije i fibrinolitike.

proces zgrušavanja krvi fibrin, D-dimer: šta pokazuje, normalne vrednosti i veza sa trombozom i COVID-19
D-dimer: šta pokazuje, normalne vrednosti i veza sa trombozom i COVID-19 10

Dobijeni D-dimer cirkuliše u krvi (njegov poluživot je približno 8 sati) i izlučuje se bubrezima. Kod zdravih osoba, nivoi D-dimera u cirkulaciji su niski, dok su povišeni nivoi D-dimera povezani sa trombotičkom aktivnošću.

🩸Koja stanja povećavaju nivoe D-dimera?

Nivoi su povišeni u brojnim stanjima povezanim sa aktiviranom koagulacijom, kao što su diseminovana intravaskularna koagulacija (opasan sindrom karakterisan prekomernim stvaranjem ugrušaka u malim krvnim sudovima, što dovodi do trošenja faktora zgrušavanja i krvarenja), duboka venska tromboza, plućna embolija, masivno oštećenje tkiva ili operacija, srčana insuficijencija, infekcije, inflamatorni procesi i neoplastična stanja.

🩸Koja stanja povećavaju D-dimer





Na koncentraciju D-dimera u krvi utiču faktori kao što su veličina ugruška, vreme od pojave kliničkih simptoma do početka antikoagulantne terapije, upotreba antikoagulansa, koja postepeno smanjuje nivoe D-dimera, i trombolitička terapija, koja povećava nivoe D-dimera.

Treba napomenuti da u retkim slučajevima, čak i sa klinički evidentnom trombozom, nivoi D-dimera mogu biti normalni. To može biti zbog kasnog testiranja, male veličine ugruška, nedostatka aktivatora tkivnog plazminogena ili visokog nivoa inhibitora aktivatora plazminogena.

Kod trudnica, nivoi D-dimera u krvi postepeno se povećavaju od rane trudnoće. Do kraja trudnoće, vrednosti mogu biti 3-4 puta veće od početnih. Značajno viši nivoi D-dimera primećeni su kod žena sa komplikovanim trudnoćama (npr. gestoza, preeklampsija), kao i kod trudnica sa dijabetes melitusom i bolestima bubrega. Koncentracije D-dimera su veće kod starijih osoba.
body, blood circulation, aterien, veins, circuit, blood infection, health, doctor, medicine
D-dimer: šta pokazuje, normalne vrednosti i veza sa trombozom i COVID-19 11

🩸Kako se tumače rezultati D-dimera

Testiranje D-dimera je sastavni deo dijagnostičkog algoritma za duboku vensku trombozu i plućnu emboliju.

Test D-dimera ima negativnu prediktivnu vrednost kod pacijenata sa niskom ili umerenom verovatnoćom venske tromboembolije. Nivo D-dimera ispod granične vrednosti kod ove kategorije pacijenata omogućava veliku verovatnoću isključivanja duboke venske tromboze i plućne embolije. Međutim, zbog niske specifičnosti ovog markera, pozitivan rezultat ne potvrđuje dijagnozu; potrebno je dalje dijagnostičko testiranje.

🩸Diseminovana intravaskularna koagulacija (DIK)

Diseminovana intravaskularna koagulacija (DIK), COVID 19, tromb
D-dimer: šta pokazuje, normalne vrednosti i veza sa trombozom i COVID-19 12

Diseminovanu intravaskularnu koagulaciju (DIK) karakteriše koagulopatija koja je rezultat povećanog stvaranja tromba i pojačane fibrinolize, koja može nastati iz različitih razloga i, u teškim slučajevima, može dovesti do disfunkcije organa. Patološka stanja povezana sa rizikom od razvoja DIK uključuju sepsu, opsežne traume i opekotine, rak, akušersku patologiju, masivnu hemolizu, poremećaje koagulacije nakon operacije i druge.

Nivoi D-dimera se uvek koriste u dijagnozi DIK-a; normalan nivo D-dimera isključuje DIK. Međutim, povišen nivo D-dimera sam po sebi nije dovoljan za dijagnozu DIK-a. Razvijeni su sveobuhvatni sistemi bodovanja koji kombinuju kliničke i laboratorijske parametre, uključujući broj trombocita, nivoe fibrinogena i protrombinsko vreme, pored nivoa D-dimera, za dijagnozu DIK-a i praćenje njegove progresije.

Razvoj DIK sindroma je sličan hemoragijskoj dijatezi (povećana sklonost ka krvarenju — stanje u kojem organizam teže zaustavlja krvarenje ili krvari lakše nego što je normalno). Telo ima sistem hemostaze koji je odgovoran za održavanje tečnog stanja krvi i njeno blagovremeno zgrušavanje. Normalno, trombovi se formiraju samo kada je krvni sud oštećen; njihova svrha je da zapečate nastali defekt u vaskularnom zidu i obnove integritet krvnog suda.

Sistem hemostaze je poremećen produženom i prekomernom stimulacijom izazvanom različitim patološkim stanjima.

Kod DIK sindroma, koagulacija (zgrušavanje krvnih zrnaca) je značajno ubrzana, što se dešava u netaknutom krvnom sudu. Formiraju se rastresiti ugrušci, oštećujući mikrocirkulatornu mrežu.

🩸D-dimer kod COVID-19

covid-19, coronavirus, epidemic, infection, exam, laboratory, medical, pathogen, corona-virus, covid-19, covid-19, covid-19, coronavirus, coronavirus, coronavirus, coronavirus, coronavirus
D-dimer: šta pokazuje, normalne vrednosti i veza sa trombozom i COVID-19 13



Povišen D-dimer jedna je od najčešćih laboratorijskih abnormalnosti koje su se nalazile kod hospitalizovanih pacijenata sa COVID-19, posebno u težim slučajevima. Povišenje D-dimera 3-4 puta u odnosu na normu za uzrast povezano je sa nepovoljnijom prognozom i ukazivalo je na potrebu za pažljivim praćenjem stanja pacijenta.

D-dimer je jedan od laboratorijskih testova koji su se preporučivali u dijagnostičkim algoritmima za sumnju na COVID-19.

Kod infekcije COVID-19, povišene vrednosti D-dimera su česta pojava, posebno kod pacijenata sa težim kliničkim slikama.

🔥 Zašto raste D-dimer kod COVID-19

COVID-19 nije samo respiratorna bolest — on utiče i na krvne sudove i sistem zgrušavanja.

Glavni mehanizmi su:

1. 🦠 Sistemna upala (citokinska oluja)

Infekcija pokreće snažan imuni odgovor koji dovodi do oslobađanja citokina. Ova reakcija može aktivirati koagulaciju i oštetiti krvne sudove.


2. 🩸 Oštećenje endotela

Virus napada ćelije koje oblažu krvne sudove (endotel), što dovodi do:

🔑povećane propustljivosti
🔑aktivacije trombocita
🔑stvaranja ugrušaka

3. Hiperkoagulabilno stanje

Kod težih oblika bolesti dolazi do stanja poznatog kao:

👉COVID-19–indukovana koagulopatija

To znači da organizam:

✔pojačano stvara trombove
✔istovremeno pokušava da ih razgradi

➡️ rezultat: povišen D-dimer

🫁 Gde se stvaraju ugrušci

Najčešće lokacije:

✔pluća (mikrotromboze)
✔duboke vene (DVT)
✔plućna embolija

👉 zato su respiratorni simptomi često povezani i sa problemima cirkulacije, a ne samo infekcijom pluća

👉 D-dimer NIJE specifičan samo za COVID

Može biti povišen i kod:

✔infekcija
✔operacija
✔trudnoće
✔malignih bolesti

➡️ zato se uvek tumači u kontekstu cele kliničke slike
Scroll to Top