Junior Classic

Kako podići imunitet deteta?

Roditelji često postavljaju pitanja kako detetu podići imunitet. Imuni sistem počinje da se „trenira“ čim se beba rodi. Skoro svi mikroorganizmi iz okolnog sveta su „stranci” za bebu, od susreta sa njima formiraju se posebne ćelije imunološkog pamćenja. Oni štite od ponovnog susreta sa infekcijom ili olakšavaju tok bolesti. Naučnici veruju da je imuni sistem deteta „naoštren” da reaguje na novine, a ta sposobnost se smanjuje sa godinama.

Zašto deca često obolevaju?

U prvih pet godina života imuni sistem deteta se razvija veoma aktivno. Ali generalno, stručnjaci identifikuju nekoliko važnih faza kada se sam sistem obnavlja, a menja se i interakcija osobe sa svetom.

  • U prvim mesecima života, telo tek počinje da razvija sopstvenu adaptivnu odbranu;
  • U prvim godinama života širi se krug komunikacije: dete ide u jaslice, vrtić, školu – više kontakata sa svetom oko sebe i češće se susreće sa novim patogenima (patogenim bakterijama i virusima);
  • U dobi od 12 do 15 godina dolazi do hormonalnih promena, što je samo po sebi test za telo, a samim tim i za imunitet.

Koliko često se dete razboli je u velikoj meri subjektivno pitanje. Lekari koriste izraz „često bolesna deca“ ako se dete razboli 6 do 15 puta godišnje. Ali nije toliko važan broj prehlada, već da li se telo dobro nosi sa njima i koliko brzo dolazi do oporavka. Ako su prehlade teške i traju dugo, onda imuni sistem ne radi dovoljno efikasno.

Dete se može razboleti iz različitih razloga:

• Neformirani organizam: odbrambeni sistem još nije bio u kontaktu sa većinom patogena, nezreo je i veoma osetljiv;

• Evolucija patogena: u prirodi se sve stalno razvija i poboljšava, uključujući viruse i bakterije, a imunološkom sistemu je potrebno vreme da nauči kako da se brani – da ih prepozna i neutrališe;

• Oslabljeno telo usled bolesti, alergija: telo troši mnogo energije na borbu protiv patogena, potrebno mu je vreme da se oporavi. Stoga, na primer, dete nakon bolesti pušta se neko vreme sa časova fizičkog vaspitanja.

• Hronične bolesti: na primer, bronhijalna astma i niz drugih bolesti mogu povećati podložnost prehladama.

Takođe, deca, kao i odrasli, češće se prehlade u hladnoj sezoni. U ovom periodu dete se najčešće nalazi u zatvorenim i slabo provetrenim prostorijama, pored drugih ljudi, što povećava verovatnoću prenošenja virusa. Osim toga, suv vazduh u zagrejanim prostorijama isušuje sluzokože, što može smanjiti njihovu zaštitnu funkciju.

Simptomi smanjenog imuniteta kod deteta

U većini slučajeva, uzrok bolesti i prehlade je virusna infekcija. Njegovi najčešći simptomi su curenje iz nosa, začepljenost nosa, suv kašalj, groznica, kijanje, bol u grlu. Simptomi prehlade kod dece obično dostižu vrhunac ubrzo nakon pojave bolesti i traju u proseku 7-10 dana. Ali u nekim slučajevima mogu potrajati 2 dana, dok u drugim mogu trajati i do dve nedelje. Brzina oporavka zavisi od vrste virusa i od jačine imunog sistema. Ako vaše dete ima česte i dugotrajne prehlade ili grip, potrebno je da posetite lekara.

Proizvodi za jačanje imuniteta dece

Neadekvatna ishrana je među glavnim faktorima rizika za slabljenje imunog sistema. To znači da možete ojačati imuni sistem, uključujući i pravilnu ishranu. Veoma je važno da ishrana bude uravnotežena, raznovrsna i da detetov organizam u dovoljnim količinama obezbedi svim potrebnim makro- i mikronutrijentima. Takođe će vam pomoći da ojačate vašu imunološku odbranu. Vitamini su neophodni čoveku tokom celog života, a što dete postaje starije, to mu telo treba više vitamina. Nedostatak ili deficit vitamina jedan je od čestih razloga za slabljenje zdravlja dece: dečiji organizam je posebno osetljiv, kako raste i razvija se, a metabolizam je veoma intenzivan. Nedostaci vitamina mogu smanjiti sposobnost imunog sistema da se odupre patogenima. U nekim okolnostima, potrebu za vitaminima je teže zadovoljiti, posebno u zimskoj sezoni, tokom stresa, pojačanog stresa i bolesti. Osim toga, nedostatak određenih vitamina je moguć čak i kod zdravog deteta – zbog činjenice da telo troši mnogo resursa na rast i razvoj, a iz raznih razloga ne može da dobije dnevni unos elemenata u tragovima iz hrane bez dodatni unos vitaminsko-mineralnih kompleksa. Vitamini igraju širok spektar uloga u telu, ali neki od njih su direktno povezani sa održavanjem normalne imunološke funkcije: vitamin A, C, D, E i vitamini B grupe.

Na primer, vitamini A, C i E su antioksidansi. Oni štite telo od slobodnih radikala koji oštećuju njegove ćelije. Kako su pokazale studije koje je sproveo Državni istraživački centar za ishranu i biotehnologiju, nedostatak vitamina B grupe je moguć kod 59-64% dece, vitamina E kod 30-40%, vitamina A kod 17%, vitamina C kod 8% dece.

Dobar način da se izbegne nedostatak mikronutrijenata je raznovrsna ishrana hranom koja je bogata ili obogaćena esencijalnim vitaminima i mineralima.

Na primer, riba, jaja, popuniće ne samo nedostatak vitamina A, već će obezbediti i vitamine B grupe i vitamin D. Orašasti plodovi su izuzetno bogat izvor vitamina E, gvožđa i cinka. Esencijalne polinezasićene masne kiseline Omega-3 ima u izobilju u ribama severnih mora, u nekim biljnim uljima (laneno seme, soja). Povrće i voće će dodati vitamin C. Takođe, lisnato zeleno, narandžasto i žuto povrće i voće bogato je karotenoidima, koji se u organizmu pretvaraju u vitamin A.

Naučnici i lekari posebnu ulogu u održavanju imuniteta pridaju hrani sa probioticima. Istraživanja su pokazala da mogu pozitivno uticati na zdravlje i funkciju imunog sistema. Redovnom upotrebom probiotika se pomaže u održavanju normalne crevne mikrobiote, koja je, kao što znamo, jedan od „organa imunog sistema”.

Vitamini za jačanje imuniteta dece

Neki zapadni pedijatri veruju da će dobra ishrana obezbediti detetu sve hranljive materije koje su mu potrebne. Ali, ruski stručnjaci veruju da čak i uz raznovrsnu ishranu, nedostatak vitamina može dostići 20-30%. U ovom slučaju, lekari mogu preporučiti detetu da uzima dodatni vitaminsko-mineralni kompleks. Postoji mnogo opcija za vitaminsko-mineralne komplekse, a svi su raznovrsni po sastavu.

Delujući na ćelijskom nivou, aktivni sastojci kompleksa Junior Classic obuhvataju sve sisteme dečijeg organizma, obezbeđujući svestrani razvoj deteta u periodu aktivnog rasta. Njihov neprekidan rad omogućuje da detetov razvoj protekne normalno. Pogledajmo delovanje komponenata proizvoda Junior Classic na primerima osnovnih sistema dečijeg organizma. Za normalan rad nervnog sistema, ostvarivanje umnih procesa i održavanje dobrog sna, deci su neophodni, pre svega, vitamini B grupe. Vitamin B1 učestvuje u prenosu nervnih impulsa, a vitamin B6 doprinosi obrazovanju serotonina (hormona sreće), koji povećava kognitivnu i motoričku aktivnost, a time i raspoloženje deteta. Vitamin B6, takođe, učestvuje u normalizaciji ponašanja mališana, pošto doprinosi obrazovanju nervnih završetaka, uključenih u proces prenosa nervnih impulsa. Vitamini C i E, kao moćni antioksidansi, štite moždane nervne ćelije od delovanja slobodnih radikala, sprečavaju osećaj zamora i razdražljivost koji su veoma karakteristični za decu. Magnezijum doprinosi normalizaciji nestabilnog i lakog sna, delujući umirujuće na osetljiv nervni sistem. Za poboljšanje pamćenja, sposobnosti za učenjem i koncentraciju, deci je neophodan vitamin E. On štiti moždane ćelije i neurone od

peroksidacije, sprečava prenos nervnih impulsa u mozak čime poboljšava koncentraciju. Za rad mozga su važni i vitamini B grupe i cink. Vitamin C podržava imunitet i štiti organizam od infekcija. Poseduje jaka regenerativna i antioksidantna svojstva, efikasan je antihistaminik, što sa svoje strane smanjuje neprijatne posledice prehlade, uključujući upale, curenje iz nosa i bolove. Vitamini B grupe poboljšavaju zaštitna svojstva organizma i doprinose razvoju antitela. Minerali kao što su cink, gvožđe i magnezijum će pomoći da se aktivira ćelijska zaštita. Osim toga, gvožđe je neophodno za zdravlje krvi i za sprečavanje anemije. Gvožđe je stalni deo hemoglobina koji aktivno učestvuje u prenosu kiseonika. Bakar, kao i gvožđe, igra ključnu ulogu u održavanju optimalnog sastava krvi, odnosno u formiranju hemoglobina. Štaviše, gvožđe koje se akumulira u jetri ne može učestvovati u formiranju hemoglobina bez bakra. Nedostatak bakra preti dermatozama, usporavanju rasta kod dece, razvojem anemije, delimične ćelavosti, atrofijom srčanog mišića, gubitkom apetita i gubitkom težine. Za dostavu kiseonika su odgovorni i vitamini B6 i B9 (folna kiselina), koji obezbeđuju formiranje crvenih krvnih zrnaca (eritrocita). Cink normalizuje procese hematopoeze, a magnezijum podržava kardiovaskularni sistem u celosti. Vitamin B3 (niacin ili PP) jača nervni i kardiovaskularni sistem. Vitamini B grupe sprečavaju probleme sa crevima, normalizuju rad digestivnog trakta i razmenu materija. Pomažu dečijem organizmu da hranu pretvori u energiju, koja je neophodna za normalan rad sistema organa za varenje. Aktivno učešće u regulaciji razmene ugljenih hidrata i lipida na sebe preuzima hrom. Osnovno ulaganje u zdravlje kostiju i zuba daje vitamin D3. On se brine o usvajanju kalcijuma u crevima i sprečava njegovo prekomerno izbacivanje iz bubrega. Vitamin D3 obezbeđuje optimalno usvajanje kalcijuma za obrazovanje zdravih kostiju. Veliki značaj za formiranje koštanog i vezivnog tkiva ima mangan. Vitamin С podržava zdravlje kostiju i zuba, ubrzava sposobost bržeg zarastanja rana. Učestvuje u sintezi kolagena, važne strukturne komponente kože, krvnih sudova, tetiva, ligamenata i kostiju. Magnezijum smanjuje rizik od krtosti i lomljivosti kostiju kod dece, ima važnu ulogu u mehanizmu kontrakcije mišića i energetskim procesima. Beta-karoten održava kožu, kosu i kosti u zdravom stanju. Čuvar je i regenerator dobrog vida, i doprinosi normalnom radu mrežnjači oka. Očima je neophodan i vitamin С, jer bez njega organizam neće moći da stvara antioksidantnu zaštitu za organe vida. Sve mame hoće da od njihovog deteta bude genije. Za to je jednostavno neophodan jod koji popravlja razmišljanje, percepciju i pamćenje mališana. Tate žele da od svog čeda naprave pravog malog šampiona. I za to je neophodan jod, koji obezbeđuje organizmu energiju, učestvuje u razmeni materija i doprinosi pravilnom rastu deteta. Ali, svi roditelji, bez izuzetka, pre svega, teže ka jednom: da spreče oboljenja koja bi nastala kao posledica deficita joda i da obezbede harmoničan razvoj svog deteta. Za to je njihovim mališanima neophodan jod, koji je životno neophodan mikroelement i čini osnovu takozvanih „životnih dirigenata“ — hormona štitne žlezde. Upravo jod reguliše razmenu materija i energije, rad nervnog sistema i mozga, temperaturu tela, rast i razvoj. Jod je mikroelemenat koji je jednostavno neophodan za inteleketualni razvoj deteta. Potvrđena je činjenica da je koeficijent inteligencije direktno povezan sa sadržajem jodа u organizmu, budući da je jod zalog uspešnog umnog, fizičkog i psihičkog razvoja. Ogroman značaj za formiranje novih ćelija ima vitamin B9, koji sprečava slabost, bled izgled lica, glavobolju, loš apetit i san, kao i poremećaj u koordinaciji pokreta. Zbog toga je ovaj proizvod obavezan element ishrane svakog mališana. Za obrazovanje novih ćelija je odgovoran i vitamin B12. Osim toga, on učestvuje u rastu kostiju i otklanja nervnu napetost. Vitamin B5 (pantotenska kiselina) učestvuje u sintezi antitela i važnih hormona koji se zovu glukokortikoidi, a oni već štite organizam od zapaljenskih procesa, nervne napetosti, kao i negativnog dejstva mikroba i virusa. Alergija kod deteta može se manifestovati upravo zbog nedostatka ove supstance. Riboflavin ili vitamin B2 je važna komponenta određenih enzima zaduženih za proizvodnju energije – za ćelijsku funkciju, rast i razvoj kao i metabolizam masti ali i lekova. Neophodan je za stvaranje vitamina B3 (niacina), kao i za aktivaciju vitamina B6. Selen, osim što ima pozitivan efekat na imuni sistem, reguliše aktivnost ćelija i usko je povezan sa endokrinim sistemom. Mineral u tragovima pomaže telu da apsorbuje vitamine E i C i takođe poboljšava njihove funkcije. Vitamin K je jedan od najvažnijih mikronutrijenata u telu deteta. On je taj koji je odgovoran za zgrušavanje krvi i štiti osobu od raznih vrsta krvarenja, spoljašnjih i unutrašnjih. Da telo nema ovu supstancu, čak i najmanji poremećaj bi mogao da dovede do ozbiljnih krvarenja, jer rane jednostavno nikada ne bi zarasle. Pored toga, vitamin K je uključen u sintezu osteokalcina, proteina koji je odgovoran za kvalitet i obnavljanje koštanog tkiva, a takođe obezbeđuje normalno funkcionisanje jetre i bubrega. Sprečava nastanak osteoporoze (povećana krhkost koštanog tkiva), ima antibakterijski, pa čak i analgetički efekat. Biotin (vitamin H ili vitamin B7) igra ključnu ulogu u metabolizmu masti, proteina i ugljenih hidrata, pa je veoma važna za dobijanje dovoljno energije za rast i razvoj dečjeg organizma. Direktno je uključen u proizvodnju kolagena, građevinskog materijala za kosti, pomaže u poboljšanju rasta kose i stanja noktiju i kože. Kod male dece, nedostatak biotina se manifestuje poremećajima kože u vidu dermatitisa, praćenog sivom pigmentacijom. Pridružuju se lezije jezika, anoreksija, mučnina, bol u mišićima, anemija. Uz upotrebu biotina dolazi do poboljšanja.

Obezbedite pravilan rast i razvoj vašeg mališana pomoću specijalno razrađenog kompleksa vitamina i minerala proizvoda Junior Classic.

Ostavite komentar

Sadržaj kopre0
Korpa je prazna!
Nastavi kupovinu
0
Scroll to Top