Kalorija (lat. calor – toplota) je količina toplote koja se mora potrošiti da se 1 gram vode zagreje za 1 °C. Minimalna količina energije koja je potrebna telu za normalan život u stanju potpunog mirovanja naziva se bazalni metabolizam.
Potrebe za energijom se obično izražavaju u kalorijama.
Fiziolog Elizaveta Hirazova, kandidat bioloških nauka, docent Katedre za fiziologiju čoveka i životinja Biološkog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta M.V. Lomonosov je govorila o energetskim potrebama dece i odraslih, nivou bazalnog metabolizma i potrošnji energije kod pacijenata i zdravih ljudi
Sve što koristimo na ovaj ili onaj način ima svoju vrednost, uključujući i hranu, a ovde ćemo govoriti o tome.
Hrana
Hrana je jedini raspoloživi izvor energije za naše telo, koja se ne koristi samo za obavljanje pokreta ili mentalnog rada, već je neophodna i u stanju potpunog odmora da bi se obezbedili fiziološki procesi: stalne hemijske transformacije, mehanički rad različitih organa (pluća, mišići, srce, gastrointestinalni trakt) i lučenje brojnih žlezda.
Bazalni metabolizam
Bazalni metabolizam zavisi od telesne težine, visine, pola. Najveća energetska potreba je kod dece, jer im je potrebno stalno da podržavaju veoma energetski intenzivne procese rasta, a najmanji kod starijih osoba.
Odrasla zdrava osoba troši oko 1 kcal po kilogramu telesne težine na sat. U ovom slučaju, mora se uzeti u obzir da različita tkiva različito troše energiju: na primer, najskuplje je nervno tkivo u tom pogledu, unutrašnji organi i mišići su aktivni potrošači kalorija, dok se masnoća odlikuje znatno nižim nivoom bazalnog metabolizma. To jest, potreba za energijom je određena ne toliko telesnom težinom koliko kvantitativnim odnosom masnog tkiva prema drugim tkivima tela.
Konkretno, žene će imati nižu stopu bazalnog metabolizma od muškaraca jer su obično sitnije građe i imaju više telesne masti u odnosu na druga tkiva. U trudnoći se sve menja, jer pored sopstvenih potreba, žena treba da obezbedi i potrebe svog nerođenog deteta. Ako se u prvoj polovini trudnoće energetski troškovi buduće majke ne razlikuju previše od onih pre trudnoće, onda se u drugoj polovini povećavaju i iznose 2300-2800 kcal. Štaviše, tokom porođaja, ako traje više od 16 sati, zbog ogromnog gubitka energije, preporučuje se jedenje hrane, što je često teško.
Pod stresom ili bolešću, troškovi energije se značajno razlikuju od onih kod zdrave i mirne osobe. Na primer, kod pacijenata sa jakom temperaturom, energetske potrebe mogu da se povećaju za 1,5 put, što se mora uzeti u obzir u njihovoj ishrani tokom bolesti. Svaka fizička aktivnost dovodi do intenzivne potrošnje kalorija. Štaviše, ako je opterećenje kratkotrajno, onda će energija neophodna za mišiće doći od razgradnje ugljenih hidrata, a tokom dugotrajnog treninga – masti. Kod ljudi koji redovno treniraju sva energija neophodna za rad mišića dolaziće od razgradnje molekula masti.
Razni lekovi takođe utiču na bazalni metabolizam: na primer, acetilsalicilna kiselina, kao i proizvodi koji sadrže kofein, povećavaju ovaj indikator, a različiti adreno-blokatori ga, naprotiv, smanjuju.
Energetska vrednost namirnica se takođe izražava u kalorijama, pa je sinonim za energetsku vrednost kalorijski sadržaj. Ovaj indikator odražava svarljivu energiju proizvoda (to jest, količinu energije koja će se osloboditi tokom biološke oksidacije ovih supstanci u ćelijama). Ukupna energetska vrednost neke komponente hrane određuje se sagorevanjem u kalorimetru i merenjem oslobođene toplote. Treba shvatiti da organske supstance ne apsorbujemo u potpunosti: u proseku, proteini se apsorbuju 92%, masti –95%, ugljeni hidrati – 98%. A pošto telo ne oksidiše u potpunosti pristigle supstance, ispostavlja se da će fiziološka energetska vrednost hrane uvek biti nešto manja.
Glavne energetske komponente naše ishrane su ugljeni hidrati i masti, odnosno telo dobija energiju, uglavnom oksidacijom ovih supstrata. Prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije, ugljeni hidrati treba da čine najmanje 55% energetske vrednosti hrane (od toga 10% prostih šećera, uglavnom glukoze i fruktoze), a masti ne smeju da prelaze 30%.
Ne smemo zaboraviti da sastojci koji se koriste u hrani imaju složen sastav, posebno, masti se nalaze u gotovo svim proizvodima, uključujući meso. Ako telo dobije više potencijalnih kalorija nego što može da potroši, onda će one neminovno biti pohranjene u rezervi u masnom tkivu, čiji se višak veoma teško može osloboditi. Zbog toga je pri izradi dijete važno održavati ravnotežu između svih komponenti hrane i pratiti kalorije.
Sveltform Classic
Sveltform Classic normalizuje nivo šećera u krvi, pomaže ćelijama u apsorpciji i korišćenju glukoze za dobijanje energije, pomaže u regulaciji apetita i smanjuje osećaj gladi, korigujući na taj način telesnu težinu.
Sastav: garsinija (lat. Garcinia cambogia), zeleni čaj (lat. Camellia sinensis), bračić (alga Fukus) (lat. Fucus vesiculosus), vitamin C, hrom.
Normalizuje razmenu materija na ćelijskom nivou, pomaže u bezbednom gubljenju viška telesne mase. Izbalansirana formula ubrzava metabolizam, intenzivno sagoreva masti, pretvarajući ih u energiju.
Sveltform Classic usporava proces pretvaranja ugljenih hidrata u masti, eliminišući njihovo taloženje. Koristeći ovaj bezbedni dodatak ishrani, u kombinaciji sa dijetom, neutrališu se mehanizmi koji dovode do povećanja telesne mase.
Višak telesne mase priroda nije predvidela. Ona je predvidela mogućnost nastanka takvog problema i zbog toga je za čoveka pripremila biljne komponente koje odlično doprinose smanjenju kilograma. Jedna od tih biljaka je garsinija (garcinia cambogia), koja poseduje visoku aktivnost kada je u pitanju regulisanje telesne mase i apetita.
Birajte najbolje, birajte Vision!